18. velj 2009.

POZORNICA RECIKLAŽE - UK

Recikliranje tekstila u Yorkshire Dales-u započelo je prije 200 godina. Tada su «sakupljači krpa», ostatke tekstilne proizvodnje, sakupljali i distribuirali za ponovnu uporabu : krpe za brisanje i industriji tekstilnih predmetaizrađenih od oporabljenih vlakana. Tekstil izrađen od prirodnih i sintetskih vlakana može se reciklirati.

ZAŠTO RECIKLIRATI

Procijenjuje se da samo kućanstva u Velikoj Britaniji tokom jedne godine bace oko 1 milijun tona tekstila. Tekstil čini 3% težine kućne kante za otpad. Iako je 50 % bačenog tekstila moguće reciklirati, proporcije ponovne uporabe i reciklaže u Velikoj Britaniju su samo oko 25 %.
Unatoč većinskom udjelu tekstilnog otpada kućanstva, otpad nastaje i iz industrijske proizvodnje tekstila, odjeće, i iz izrađivačke industrije. Takav otpad nazivamo tehnološki (postindustrijski) otpad i razlikuje se od potrošačkog otpada s kojim se trguje na buvljacima i u karitativnim trgovinama. Zajedno oni predstavljaju širok poterncijal za oporabu i reciklažu.

Oporaba i reciklaža tekstila donose okolišne i ekonomske dobrobiti :
· Smanjuje prostor potreban za odlaganje na odlagalištima otpada. Poseban problem predstavlja tekstil od sintetskog vlakna jer se ne razgrađuje, dok vunena vlakna razgradnjom proizvode metan, koji doprinosi globalnom zatopljenju.
· Smanjuje se pritisak za potrebama primarnih izvora
· Pomaže bilanci plaćanja jer se uvozi manje sirovina
· Rezultati su smanjenje onečišćenja i ušteda energije, jer vlakna nije potrebno dovoziti iz dalekih krajeva

Kad bi svaki stanovnik UK kupio jedan odjevni predmet od regenerirane vune, uštedjeli bi 371 milijuna galona vode (prosjećni spremnik UK drži 300 milijuna galona) i 480 tona kemijskih bojila (Evergreen)
Oporabom vlakana izbjegava se onečišćenje okoliša i intenzivni energetski procesi potrebni za izradu tekstila iz osnovnih sirovina, uključujući:
Štednju potrošnje energije potrebne za obradu, jer predmeti ne trebaju biti ponovo bojani i čišćeni
Manje je štetno, za razliku od sirove vune, koju je potrebno temeljito oprati koristeći velike količine vode
Smanjenje potražnje za bojilima i tvarima za fiksiranje, a time i problema uzrokovanih njihovom uporabom i proizvodnjom

Preko 70% svjetske populacije koristi second hand odjeću (izvor Textiles on line)

Tehnološki (postindustrijski ) otpad prerađuje se ponekad unutar proizvodnog pogona, obično u okviru proizvodne hale. Ostatak, osim ako ne ide na odlagalište otpada za spaljivanje, šalje se trgovcima.

ŠTO. KAKO I GDJE SE RECIKLIRA TEKSTIL

Većinu tekstilnog otpada iz potrošnje sakupljaju karitativne ustanove kao The Salvation Army, Scope and Oxfam. Neke od njih kao ove navedene , sortiraju sakupljene stvari i trguju s odgovarajućim sektorom.

METODE SAKUPLJANJA

Danas potrošači imaju mogućnost izbora, dostaviti odbačeni tekstil u «banke tekstila», odnijeti ih u charyti shoopove ili prodati na buvljcima.
Recycletex, inicijativa pokrenuta od Udruženja reciklatora tekstila u suradnji s lokalnom vlastima i karitasom, omogućila je stvaranje tekstilne banke za javnu uporabu. Salvation Army , Scope i Oxfam također koriste banke vezano uz druge metode. Scope, na primjer pruža uslugu sakupljanja «od vrata do vrata» na nacionalnoj razini. Postoje 3.000 tekstilnih banaka, no banke odjeće zauzimaju samo oko 25 % ukupnih kapaciteta.
Salvation Army je najširi organizator tekstilnih banaka u Velikoj Britaniji s 2.000 banaka u državi. Procijenjeno je da svaka od tih banaka godišnje sakupi 6 tona tekstila. Kombinirano sa sakupljanjem «od vrata do vrata», Salvation Army tekstilna reciklaža obuhvaća oporabu viška od 17.000 tona odjeće godišnje. Odjeća se daje potrebitima, prodaje u charity shoopove ili izvozi u Afriku, Indiju, i djelomično istočnu Europu. Oko 70 %predmeta iz banaka odjeće ponovo se uporabljuju kao odjevni predmeti, a svaki ne nosivi dio je prodan za reciklažu i uporabljen kao krpa za industriju.

Prosječan životni vijek odjeće je 3 godine (textiles on line)

Neprodana i ne nosiva odjeća šalje se u Oxfam-ov Centar (Wastesaver), postrojenje za tekstilnu reciklažu u Huddersfield. Ta odjeća prodaje se kao sirovina za tekstilnu industriju reciklaže. Taj centar obrađuje količinu od oko 100 tona tjedno.
Europske tvrtke za reciklažu djeluju i unutar mreže sabirnih centara za second hand obuću većinom još nosivu. Cipele se sortiraju ovisno o stanju u kojem se nalaze, i prodaju na tržišta zemalja u razvoju, gdje se još lokalno dorađuju i prodaju po cijenama prikladnim za to tržište. Pilot projektom u Njemačkoj stvorena je tehnologija kojom se materijal od cipela prerađuje u alternativne proizvode kao što su zvučne izolacijske ploče.
Obrada i tokovi tekstilnog otpada
Sav sakupljeni tekstil sortiraju i klasificiraju iskusni i vješti radnici koji su u stanju prepoznati raznolikost tipova vlakana dobivenih uvođenjem sintetskih i miješanih tekstilnih vlakana.
Jednom sortirani predmeti se šalju na razna odredišta kao što je dolje prikazano

NOSIVI TEKSTILNI PROIZVODI
CIPELE Preprodaja u zemlje kao Pakistan, India, Africa and istočno Europske zemlje.
ODJEĆA Preprodaja u U.K. i izvan. Oxfam's Wastesaver opskrbljuje odjećom Mozambique, Malawi iAngola za hitne potrebe, kao i zimsku odjeću za siromašne krajeve u hitnim slučajevima Albania, Afghanistan and Sjeverni Iraq.

NENOSIVI TEKSTIL
HLAČE MAJICE ITD. Prodaja sakupljačima koji predmete raskomadaju i kao vlakna uporabljuju za auto izolaciju, krovnu izolaciju, zvučnike, namještaj, filc, madrac, panele za oblaganje i potstavljanje namještaja

VUNENI PRDMETI. Prodaja specijalnim tvrtkama za preradu vlakana i izradu pređe ili tekstila.

PAMUK I SVILA Sortirana po tipu za izradu krpa za brisanje za industriju velikog raspona: od automobilske do rudarstva, i za izradu papira.
Tehnološki (postindustrijski) otpad često se prerađuje unutar proizvodnje. Izresci nastali pri izradi odjeće koriste također prerađivači vlakana za izradu predmeta, filca i deka.
Neke stvari koriste dizajneri za izradu modnih predmeta i torbi obnavljanjem postojećih korištenih, no to čini vrlo mali udio u sektoru.
Postupak obrade (oporabe) vlakana

Mlinovi gradiraju sadržaj materijala po tipu i boji. Sortiranje po boji upućuje na prednost ne-bojanog, obzirom na uštedu energije i onečišćenje okoliša. Na početku materijal je izrezan na sitne komadiće. Ovisno o uporabi te hrpe isječaka, npr. za izradu prostirača, ostala vlakna, se miješaju s drugima, manje vrijednim. Ta vlakana se grebanjem čiste i miješaju u pređu koja je onda spremna za tkanje ili pletenje.

POZORNICA RECIKLAŽE

Tvrtka Evergreen proizvodi pređu i tkaninu od recikliranih vlakana. Njihov najuspješniji proizvodi su tkanina miješana od engleske i kineske konoplje i reciklirano platno s dodatkom drugih recikliranih mješavina vlakana koje sadrže vunu, kašmir, svilu i PET (poliester napravljen iz obrade korištenih plastičnih boca i ambalaže, i vlakana od vune)

Vodič za reciklirane proizvode sadrži detalje o proizvodima izrađenim od recikliranog tekstila na www.recycledproducts.org.uk

Izvozna tržišta brzo rastu jer tržišni ciljevi usmjereni su sve više prema inozemnim tržištima. Neki trgovci ponudu proširuju dodatnim uslugama kako bi potaknuli sakupljanje, kao što su radna odjeća prethodno raskomadana odnosno pripremljena za reciklažu.
Što ti možeš učiniti

· Odnesi korištenu odjeću u tekstilnu banku. Kontaktiraj službenike reciklaže lokalnih vlasti ako ne postoji u blizini i pitaj zašto jer oni možda sakupljaju tekstil na neki drugi način. Odnesi odjeću u karitativne trgovine.
· Nosite odjeću / cipele / zavjese / torbe itd. na buvljake. Zavežite cipele u paru, 6% cipela dolazi bez para
· Kupujte rabljenu odjeću - često ćete naći neobične i zanimljive predmete. Ako kupujete u karitativnim trgovinama novac ide u karitativne svrhe.

Najveću količinu vode, energije i sredstava koristimo za pranje, čišćenje i sušenje naše odjeće. Smatra se da je to zapravo faza životnog ciklusa tekstila koja najviše zagađuje okoliš

Kupujte komade odjeće koje ćete rado i dugo nositi – veliki ljubitelji mode mogu također biti zeleno morjentirani ako predmete biraju pažljivo
Gledajte na udio sadržaja recikliranih vlakana u odjeći koju kupujete. To može biti označeno na etiketi, no za sada nema konvencionalne oznake a i neke tvrtke jednostavno ne žele uvijek oglašavati reciklirani sadržaj.
Kupujte krpe od platna umjesto papirnatih obzirom da ih možete koristiti kontinuirano.
http://www.wastewatch.org.uk - prijevod udruga svijet reciklaže-3r

6. velj 2009.

IDEJE I TRENDOVI

Recikliranje i ponovno korištenje tekstila
2008četvrtak 21. veljača

Iako se, kada se govori o recikliranju, najčešće prvo pomisli na recikliranje plastike, papira, metala i stakla, još jedan važan materijal, odnosno materijali koji se mogu iskoristiti zahvaljujući reciklaži su tekstili. Naime, u EU tekstili čine od 5-10 % otpada, a imaju visoku vrijednost kao reciklažni materijal. Bez obzira o kakvoj se vrsti tekstila radi, on nakon što ispuni svoju zadaću kod prvog potrošača, može svoj vijek nastaviti na različite ekološki prihvatljive načine. I tekstili napravljeni od prirodnih materijala, kao i oni od sintetike, mogu se reciklirati. Kako bi doprinijeli ekološkom očuvanju našeg planeta sve se više proizvođača odjeće uključuje ili organizira akcije u kojima se korištena roba skuplja kako bi joj se potom udahnuo novi život. Izvrstan primjer takvog ekološkog (ali i humanitarnog) angažiranja su lanci trgovina odjeće, japanski Uniqlo i britanski Marks & Spencer. Uniqlo je započeo sa sakupljanjem svojih korištenih komada odjeće još 2001. kada su sakupljali rabljene jakne, nakon čega su proširili program kako bi obuhvatili svu odjeću koju proizvode. Svake godine tijekom dva mjeseca u svojim trgovinama skupljaju rabljenu odjeću koju su oni proizveli. Skupljena odjeća potom se sortira ovisno o stanju tekstila. Odjeća za koju se procjeni da je još u nosivom stanju donira se zemljama u razvoju kroz humanitarne organizacije koje se bave distribucijom rabljene robe. Ona odjeća koja se više ne može nositi reciklira se i koristi za daljnje svrhe poput toplinske izolacije, krpe za brisanje, radne rukavice. Zaključno s ožujkom prošle godine skupili su gotovo 800.000 komada odjeće, od kojih je 90% donirano, a ostatak je recikliran. Britanski Marks & Spencer, skupa s organizacijom Oxfam, pokrenuo je sličnu akciju kako bi svoje potrošače potaknuo na ekološko razmišljanje i aktiviranje. Mušterije koje doniraju odjeću - među kojom se mora naći barem jedan proizvod iz linije Marks & Spencer, bivaju i nagrađene za svoj humanitarni doprinos vaučerom od 5 funti koji može potrošiti pri sljedećoj kupovini u trgovinama M&S-a. Na taj način potiču svoje potrošače da odjeću koju više ne nose ili su je iznosili iskoriste na najbolji mogući način. Osim toga, ovakve akcije svakako doprinose imidžu tvrtke, budući da tvrtka tako doprinosi sada već općem ekološkom pokretu, a i potiču potrošače da svoju daljnju kupnju obave opet u njihovoj trgovini zahvaljujući poklon bonovima kojima nagrađuju doniranje odjeće
http://blog.ritelefax.hr/