http://www.recyclart.org/category/fabric/
Prikazani su postovi s oznakom reduce reuse recycle clothes. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom reduce reuse recycle clothes. Prikaži sve postove
4. kol 2010.
8. lip 2010.
26. tra 2010.
Malo smijeha - gerila marketing
Nakon podataka iz prethodnog posta potrebno se malo našaliti
Kako od gača napraviti majicu!
REUSE YOUR CLOTHES IMIDIETLY
13. tra 2010.
KREATIVNO RECIKLIRANJE
Malo mašte: Priznanje učenicima iz Broda
Učenici od stare i iznošene odjeće prave unikatne ukrasne tepihe
Učenici s teškoćama u razvoju OŠ Milana Amruša iz Slavonskog Broda projektom “Uz malo mašte do novog tepiha” osvojili su prvo mjesto među 500 škola.
Kako od stare iznošene odjeće napraviti unikatne ukrasne tepihe? Pokazali su to učenici s teškoćama u razvoju iz brodske OŠ Milana Amruša, koji su za svoj projekt “Uz malo mašte do novog tepiha” koji su u konkurenciji više od 500 ekoloških škola osvojili prvo mjesto na natječaju udruge “Lijepa naša”.
– Prije same prijave na natječaj razmišljali smo o tome na koji bismo način mi, kao jedna mala škola, u doba krize i recesije mogli dati svoj doprinos štednji i zaštiti okoliša. Sjetili smo da današnja mladež prilikom kupnje jakni, majica i obuće stalno traži najskuplje modele poznatih proizvođača, jer bez toga nisu u trendu. Tako smo došli na ideju da pokušamo nešto učiniti da se manje novca troši na odjeću – rekla je ravnateljica škole Mirjana Jakovčev.
Akcija je započela prikupljanjem stare odjeće, koja je najprije izrezana u vrpce, potom na tkalačkom stanu pretvorena u tepihe. Od dijela prikupljene odjeće, koja se još može koristiti, uskoro će se u suradnji s krojačkim salonom i etnoumjetnicom Tatjanom Jurišić izrađivati nove odjevne kombinacije.
- Nedavno sam vidio mamu kako baca stara odjeću u smeće. Rekao sam joj da to više ne radi jer se ona može ponovno iskoristiti – rekao je Petar, dok su njegovi kolege Maja, Ana i Jakov u detalje opisivali postupak recikliranja odjeće. Vrijedni brodski osnovnoškolci ovih dana intenzivno rade na posljednjim preinakama, skraćivanju i dodavanju modnih detalja na još uvijek nosivu odjeću, koju će zatim obnovljenu predstaviti na modnoj reviji.
Vedran Balen/VLM
Večernji.hr 13.04.2010.
Učenici od stare i iznošene odjeće prave unikatne ukrasne tepihe
Učenici s teškoćama u razvoju OŠ Milana Amruša iz Slavonskog Broda projektom “Uz malo mašte do novog tepiha” osvojili su prvo mjesto među 500 škola.
Kako od stare iznošene odjeće napraviti unikatne ukrasne tepihe? Pokazali su to učenici s teškoćama u razvoju iz brodske OŠ Milana Amruša, koji su za svoj projekt “Uz malo mašte do novog tepiha” koji su u konkurenciji više od 500 ekoloških škola osvojili prvo mjesto na natječaju udruge “Lijepa naša”.
– Prije same prijave na natječaj razmišljali smo o tome na koji bismo način mi, kao jedna mala škola, u doba krize i recesije mogli dati svoj doprinos štednji i zaštiti okoliša. Sjetili smo da današnja mladež prilikom kupnje jakni, majica i obuće stalno traži najskuplje modele poznatih proizvođača, jer bez toga nisu u trendu. Tako smo došli na ideju da pokušamo nešto učiniti da se manje novca troši na odjeću – rekla je ravnateljica škole Mirjana Jakovčev.
Akcija je započela prikupljanjem stare odjeće, koja je najprije izrezana u vrpce, potom na tkalačkom stanu pretvorena u tepihe. Od dijela prikupljene odjeće, koja se još može koristiti, uskoro će se u suradnji s krojačkim salonom i etnoumjetnicom Tatjanom Jurišić izrađivati nove odjevne kombinacije.
- Nedavno sam vidio mamu kako baca stara odjeću u smeće. Rekao sam joj da to više ne radi jer se ona može ponovno iskoristiti – rekao je Petar, dok su njegovi kolege Maja, Ana i Jakov u detalje opisivali postupak recikliranja odjeće. Vrijedni brodski osnovnoškolci ovih dana intenzivno rade na posljednjim preinakama, skraćivanju i dodavanju modnih detalja na još uvijek nosivu odjeću, koju će zatim obnovljenu predstaviti na modnoj reviji.
Vedran Balen/VLM
Večernji.hr 13.04.2010.
26. ožu 2010.
15. ruj 2009.
LEVI S " Reused JEAN SHOE"
Levi’s je kreirao liniju tenisica izrađenih od starih traperica ‘Reused Jean Shoe.’
"Reused Jean Shoe’ izrađene su od jednog para Levi s traperica, i svaka tenisica ima prepoznatljive znakove Levi s-a: markicu na džepu, metalni džepni druker i gumb.
29. sij 2009.
VJESNIK 6.listopada
Odbačena i darivana odjeća donosi višemilijunsku zaradu
Iznošena i odbačena njemačka odjeća prehranjuje cijeli lanac ljudi - od sakupljača i reciklera, preko prijevoznika i lučkih radnika, do prodavača na nekoj afričkoj tržnici
Trgovanjem starom doniranom odjećom, prerađenom, recikliranom ili jednostavno prodanom kao "second-hand" robom, godišnje se zarađuje ogroman novac.Svaki put iznova, kako stiže do nekog trgovca ili preprodavača, roba mijenja vrijednost i postupno raste. Ona se zapravo transformira iz starog, korištenog komada odjeće u modni artikl. Od donirane robe samo se u Njemačkoj reciklažom preradi 600.000 tona stare odjeće od koje nastaje nekoliko stotina novih artikala za kojima tržište čezne.Svaki tjedan veletrgovcima na tržnicama zapadne Afrike, primjerice, stižu velike pošiljke rabljene odjeće, a mnogi su ti predmeti obišli cijelu Zemlju prije nego što su tamo dospjeli. Zemlja podrijetla te stare odjeće u većini slučajeva je Njemačka. Svake se godine u Njemačkoj prikupi 600.000 tona stare odjeće i predmeta koje ljudi više ne nose, te se recikliraju u nova vlakna. Stare se traperice pretvaraju u nove izolatore. Na svjetskim je tržištima oštra konkurencija i kad je riječ o trgovini rabljenom odjećom. Jedino s tom razlikom što se ta roba dobiva na karitativnoj bazi.U Hamburgu, na primjer, ljudi svake godine odbacuju milijune odjevnih predmeta, a tvrtke koje se bave reciklažom kupuju prava na daljnju trgovinu robom.Jedan od njih je i Olaf Rintsch, hamburški reciklažer tekstila, koji je kupio prava na daljnju uporabu darovane odjeće i za svaki je kilogram platio određenu cijenu. Tako se darovana odjeća pretvorila u novčanu donaciju.»Ja sam međunarodni veletrgovac rabljenim tekstilom, posteljinom i obućom. Svu tu robu prodajem onima koji mi najbolje plate i tako mogu platiti svoje radnike«, objašnjava Rintsch.Sva se roba pažljivo sortira i kategorizira za određena tržišta. Majice kratkih rukava uglavnom idu u Afriku, dok se posteljina i ručnici uvijek dobro prodaju i svugdje ih kupuju.Najbolju cijenu postižu za rabljenu odjeću koju prodaju u vlastitoj trgovini starih stvari, ali većina odjevnih predmeta ipak ide u izvoz.Trguje se i pletenom robom koja se izvozi u Italiju. Od te pletene robe proizvode nova vlakna, pa se jednog dana sve to može nanovo rabiti, ne samo kao navlake za automobilska sjedala, nego i kao nova odijela, veste i slično. Snažna tradicija proizvodnje nove odjeće iz tekstilnog otpada nalazi se i u talijanskom Pratu, gdje je mnogo obiteljskih tvornica koje vodi već više naraštaja. Rabljene vunene predmete pretvaraju u novu, čistu vunu. Pleteninu svrstavaju prema boji i čistoći materijala, a u vodenim kupkama režu je u nekoliko faza. Vlakanca naposljetku idu u centrifugu. Poslije sušenja dobiva se reciklirana vunena sirovina.Otprilike pet do deset posto reciklirane robe odlazi uglavnom u zemlje istočne Europe, u Rusiju, Ukrajinu, Bugarsku, Kazahstan. Riječ je o vrhunskoj kvaliteti i takva roba postiže izvrsne cijene. Roba B kategorije uglavnom se izvozi u zemlje zapadne i srednje Afrike, a ona treće kategorije namijenjena je za reciklirane proizvode - krpe za kućanstvo.U Africi, primjerice, kompanija Geobes iz Kameruna naručuje dva kontejnera dječje i muške odjeće, platna i obuće i sve ih to košta otprilike 50.000 eura, a s obzirom na konkurenciju, cijena stalno pada. Specifično je na afričkom tržištu što su vrlo traženi nogometni dresovi. Ništa ondje ne ide tako dobro kao majice münchenskog Bayerna. Velika je potražnja i za majicama igrača iz Frankfurta, Hamburga, Bremena.Pogledamo li na kraju taj globalni lanac, dolazimo do zaključka kako iznošena i odbačena njemačka odjeća prehranjuje cijeli jedan posrednički lanac od sakupljača i reciklera, preko prijevoznika i lučkih radnika, do prodavača na nekoj afričkoj tržnici. Nakon što prijeđe pola svijeta, na cilju je ta roba ljudima dostupna po umjerenoj cijeni. No, činjenica je kako to više nema nikakve veze s karitativnom pomoći, već je riječ o pravoj globalnoj trgovini.Nestašica radne snageIako je tržište stabilno, Njemačke tvrtke ističu kako im je najveći problem nestašica radne snage, a trebaju sve više radnika. Također, upozoravaju na konkurenciju s istoka. Sve više kontejnerskih brodova isplovljava iz velikih europskih luka u Dubai, gdje se iskrcava roba namijenjena Africi. Put je dug, ali tako smanjuju troškove, jer je u tom emiratu radna snaga znatno jeftinija.
Luka Capar
Iznošena i odbačena njemačka odjeća prehranjuje cijeli lanac ljudi - od sakupljača i reciklera, preko prijevoznika i lučkih radnika, do prodavača na nekoj afričkoj tržnici
Trgovanjem starom doniranom odjećom, prerađenom, recikliranom ili jednostavno prodanom kao "second-hand" robom, godišnje se zarađuje ogroman novac.Svaki put iznova, kako stiže do nekog trgovca ili preprodavača, roba mijenja vrijednost i postupno raste. Ona se zapravo transformira iz starog, korištenog komada odjeće u modni artikl. Od donirane robe samo se u Njemačkoj reciklažom preradi 600.000 tona stare odjeće od koje nastaje nekoliko stotina novih artikala za kojima tržište čezne.Svaki tjedan veletrgovcima na tržnicama zapadne Afrike, primjerice, stižu velike pošiljke rabljene odjeće, a mnogi su ti predmeti obišli cijelu Zemlju prije nego što su tamo dospjeli. Zemlja podrijetla te stare odjeće u većini slučajeva je Njemačka. Svake se godine u Njemačkoj prikupi 600.000 tona stare odjeće i predmeta koje ljudi više ne nose, te se recikliraju u nova vlakna. Stare se traperice pretvaraju u nove izolatore. Na svjetskim je tržištima oštra konkurencija i kad je riječ o trgovini rabljenom odjećom. Jedino s tom razlikom što se ta roba dobiva na karitativnoj bazi.U Hamburgu, na primjer, ljudi svake godine odbacuju milijune odjevnih predmeta, a tvrtke koje se bave reciklažom kupuju prava na daljnju trgovinu robom.Jedan od njih je i Olaf Rintsch, hamburški reciklažer tekstila, koji je kupio prava na daljnju uporabu darovane odjeće i za svaki je kilogram platio određenu cijenu. Tako se darovana odjeća pretvorila u novčanu donaciju.»Ja sam međunarodni veletrgovac rabljenim tekstilom, posteljinom i obućom. Svu tu robu prodajem onima koji mi najbolje plate i tako mogu platiti svoje radnike«, objašnjava Rintsch.Sva se roba pažljivo sortira i kategorizira za određena tržišta. Majice kratkih rukava uglavnom idu u Afriku, dok se posteljina i ručnici uvijek dobro prodaju i svugdje ih kupuju.Najbolju cijenu postižu za rabljenu odjeću koju prodaju u vlastitoj trgovini starih stvari, ali većina odjevnih predmeta ipak ide u izvoz.Trguje se i pletenom robom koja se izvozi u Italiju. Od te pletene robe proizvode nova vlakna, pa se jednog dana sve to može nanovo rabiti, ne samo kao navlake za automobilska sjedala, nego i kao nova odijela, veste i slično. Snažna tradicija proizvodnje nove odjeće iz tekstilnog otpada nalazi se i u talijanskom Pratu, gdje je mnogo obiteljskih tvornica koje vodi već više naraštaja. Rabljene vunene predmete pretvaraju u novu, čistu vunu. Pleteninu svrstavaju prema boji i čistoći materijala, a u vodenim kupkama režu je u nekoliko faza. Vlakanca naposljetku idu u centrifugu. Poslije sušenja dobiva se reciklirana vunena sirovina.Otprilike pet do deset posto reciklirane robe odlazi uglavnom u zemlje istočne Europe, u Rusiju, Ukrajinu, Bugarsku, Kazahstan. Riječ je o vrhunskoj kvaliteti i takva roba postiže izvrsne cijene. Roba B kategorije uglavnom se izvozi u zemlje zapadne i srednje Afrike, a ona treće kategorije namijenjena je za reciklirane proizvode - krpe za kućanstvo.U Africi, primjerice, kompanija Geobes iz Kameruna naručuje dva kontejnera dječje i muške odjeće, platna i obuće i sve ih to košta otprilike 50.000 eura, a s obzirom na konkurenciju, cijena stalno pada. Specifično je na afričkom tržištu što su vrlo traženi nogometni dresovi. Ništa ondje ne ide tako dobro kao majice münchenskog Bayerna. Velika je potražnja i za majicama igrača iz Frankfurta, Hamburga, Bremena.Pogledamo li na kraju taj globalni lanac, dolazimo do zaključka kako iznošena i odbačena njemačka odjeća prehranjuje cijeli jedan posrednički lanac od sakupljača i reciklera, preko prijevoznika i lučkih radnika, do prodavača na nekoj afričkoj tržnici. Nakon što prijeđe pola svijeta, na cilju je ta roba ljudima dostupna po umjerenoj cijeni. No, činjenica je kako to više nema nikakve veze s karitativnom pomoći, već je riječ o pravoj globalnoj trgovini.Nestašica radne snageIako je tržište stabilno, Njemačke tvrtke ističu kako im je najveći problem nestašica radne snage, a trebaju sve više radnika. Također, upozoravaju na konkurenciju s istoka. Sve više kontejnerskih brodova isplovljava iz velikih europskih luka u Dubai, gdje se iskrcava roba namijenjena Africi. Put je dug, ali tako smanjuju troškove, jer je u tom emiratu radna snaga znatno jeftinija.
Luka Capar
Pretplati se na:
Postovi (Atom)