19. lis 2009.
18. ruj 2009.
15. ruj 2009.
LEVI S " Reused JEAN SHOE"
Levi’s je kreirao liniju tenisica izrađenih od starih traperica ‘Reused Jean Shoe.’
"Reused Jean Shoe’ izrađene su od jednog para Levi s traperica, i svaka tenisica ima prepoznatljive znakove Levi s-a: markicu na džepu, metalni džepni druker i gumb.
18. velj 2009.
POZORNICA RECIKLAŽE - UK
Recikliranje tekstila u Yorkshire Dales-u započelo je prije 200 godina. Tada su «sakupljači krpa», ostatke tekstilne proizvodnje, sakupljali i distribuirali za ponovnu uporabu : krpe za brisanje i industriji tekstilnih predmetaizrađenih od oporabljenih vlakana. Tekstil izrađen od prirodnih i sintetskih vlakana može se reciklirati.
ZAŠTO RECIKLIRATI
ZAŠTO RECIKLIRATI
Procijenjuje se da samo kućanstva u Velikoj Britaniji tokom jedne godine bace oko 1 milijun tona tekstila. Tekstil čini 3% težine kućne kante za otpad. Iako je 50 % bačenog tekstila moguće reciklirati, proporcije ponovne uporabe i reciklaže u Velikoj Britaniju su samo oko 25 %.
Unatoč većinskom udjelu tekstilnog otpada kućanstva, otpad nastaje i iz industrijske proizvodnje tekstila, odjeće, i iz izrađivačke industrije. Takav otpad nazivamo tehnološki (postindustrijski) otpad i razlikuje se od potrošačkog otpada s kojim se trguje na buvljacima i u karitativnim trgovinama. Zajedno oni predstavljaju širok poterncijal za oporabu i reciklažu.
Oporaba i reciklaža tekstila donose okolišne i ekonomske dobrobiti :
· Smanjuje prostor potreban za odlaganje na odlagalištima otpada. Poseban problem predstavlja tekstil od sintetskog vlakna jer se ne razgrađuje, dok vunena vlakna razgradnjom proizvode metan, koji doprinosi globalnom zatopljenju.
· Smanjuje se pritisak za potrebama primarnih izvora
· Pomaže bilanci plaćanja jer se uvozi manje sirovina
· Rezultati su smanjenje onečišćenja i ušteda energije, jer vlakna nije potrebno dovoziti iz dalekih krajeva
Kad bi svaki stanovnik UK kupio jedan odjevni predmet od regenerirane vune, uštedjeli bi 371 milijuna galona vode (prosjećni spremnik UK drži 300 milijuna galona) i 480 tona kemijskih bojila (Evergreen)
Oporabom vlakana izbjegava se onečišćenje okoliša i intenzivni energetski procesi potrebni za izradu tekstila iz osnovnih sirovina, uključujući:
Štednju potrošnje energije potrebne za obradu, jer predmeti ne trebaju biti ponovo bojani i čišćeni
Manje je štetno, za razliku od sirove vune, koju je potrebno temeljito oprati koristeći velike količine vode
Smanjenje potražnje za bojilima i tvarima za fiksiranje, a time i problema uzrokovanih njihovom uporabom i proizvodnjom
Štednju potrošnje energije potrebne za obradu, jer predmeti ne trebaju biti ponovo bojani i čišćeni
Manje je štetno, za razliku od sirove vune, koju je potrebno temeljito oprati koristeći velike količine vode
Smanjenje potražnje za bojilima i tvarima za fiksiranje, a time i problema uzrokovanih njihovom uporabom i proizvodnjom
Preko 70% svjetske populacije koristi second hand odjeću (izvor Textiles on line)
Tehnološki (postindustrijski ) otpad prerađuje se ponekad unutar proizvodnog pogona, obično u okviru proizvodne hale. Ostatak, osim ako ne ide na odlagalište otpada za spaljivanje, šalje se trgovcima.
ŠTO. KAKO I GDJE SE RECIKLIRA TEKSTIL
Većinu tekstilnog otpada iz potrošnje sakupljaju karitativne ustanove kao The Salvation Army, Scope and Oxfam. Neke od njih kao ove navedene , sortiraju sakupljene stvari i trguju s odgovarajućim sektorom.
Većinu tekstilnog otpada iz potrošnje sakupljaju karitativne ustanove kao The Salvation Army, Scope and Oxfam. Neke od njih kao ove navedene , sortiraju sakupljene stvari i trguju s odgovarajućim sektorom.
METODE SAKUPLJANJA
Danas potrošači imaju mogućnost izbora, dostaviti odbačeni tekstil u «banke tekstila», odnijeti ih u charyti shoopove ili prodati na buvljcima.
Recycletex, inicijativa pokrenuta od Udruženja reciklatora tekstila u suradnji s lokalnom vlastima i karitasom, omogućila je stvaranje tekstilne banke za javnu uporabu. Salvation Army , Scope i Oxfam također koriste banke vezano uz druge metode. Scope, na primjer pruža uslugu sakupljanja «od vrata do vrata» na nacionalnoj razini. Postoje 3.000 tekstilnih banaka, no banke odjeće zauzimaju samo oko 25 % ukupnih kapaciteta.
Salvation Army je najširi organizator tekstilnih banaka u Velikoj Britaniji s 2.000 banaka u državi. Procijenjeno je da svaka od tih banaka godišnje sakupi 6 tona tekstila. Kombinirano sa sakupljanjem «od vrata do vrata», Salvation Army tekstilna reciklaža obuhvaća oporabu viška od 17.000 tona odjeće godišnje. Odjeća se daje potrebitima, prodaje u charity shoopove ili izvozi u Afriku, Indiju, i djelomično istočnu Europu. Oko 70 %predmeta iz banaka odjeće ponovo se uporabljuju kao odjevni predmeti, a svaki ne nosivi dio je prodan za reciklažu i uporabljen kao krpa za industriju.
Prosječan životni vijek odjeće je 3 godine (textiles on line)
Neprodana i ne nosiva odjeća šalje se u Oxfam-ov Centar (Wastesaver), postrojenje za tekstilnu reciklažu u Huddersfield. Ta odjeća prodaje se kao sirovina za tekstilnu industriju reciklaže. Taj centar obrađuje količinu od oko 100 tona tjedno.
Europske tvrtke za reciklažu djeluju i unutar mreže sabirnih centara za second hand obuću većinom još nosivu. Cipele se sortiraju ovisno o stanju u kojem se nalaze, i prodaju na tržišta zemalja u razvoju, gdje se još lokalno dorađuju i prodaju po cijenama prikladnim za to tržište. Pilot projektom u Njemačkoj stvorena je tehnologija kojom se materijal od cipela prerađuje u alternativne proizvode kao što su zvučne izolacijske ploče.
Obrada i tokovi tekstilnog otpada
Sav sakupljeni tekstil sortiraju i klasificiraju iskusni i vješti radnici koji su u stanju prepoznati raznolikost tipova vlakana dobivenih uvođenjem sintetskih i miješanih tekstilnih vlakana.
Obrada i tokovi tekstilnog otpada
Sav sakupljeni tekstil sortiraju i klasificiraju iskusni i vješti radnici koji su u stanju prepoznati raznolikost tipova vlakana dobivenih uvođenjem sintetskih i miješanih tekstilnih vlakana.
Jednom sortirani predmeti se šalju na razna odredišta kao što je dolje prikazano
NOSIVI TEKSTILNI PROIZVODI
CIPELE Preprodaja u zemlje kao Pakistan, India, Africa and istočno Europske zemlje.
ODJEĆA Preprodaja u U.K. i izvan. Oxfam's Wastesaver opskrbljuje odjećom Mozambique, Malawi iAngola za hitne potrebe, kao i zimsku odjeću za siromašne krajeve u hitnim slučajevima Albania, Afghanistan and Sjeverni Iraq.
NENOSIVI TEKSTIL
HLAČE MAJICE ITD. Prodaja sakupljačima koji predmete raskomadaju i kao vlakna uporabljuju za auto izolaciju, krovnu izolaciju, zvučnike, namještaj, filc, madrac, panele za oblaganje i potstavljanje namještaja
VUNENI PRDMETI. Prodaja specijalnim tvrtkama za preradu vlakana i izradu pređe ili tekstila.
PAMUK I SVILA Sortirana po tipu za izradu krpa za brisanje za industriju velikog raspona: od automobilske do rudarstva, i za izradu papira.
Tehnološki (postindustrijski) otpad često se prerađuje unutar proizvodnje. Izresci nastali pri izradi odjeće koriste također prerađivači vlakana za izradu predmeta, filca i deka.
Neke stvari koriste dizajneri za izradu modnih predmeta i torbi obnavljanjem postojećih korištenih, no to čini vrlo mali udio u sektoru.
Postupak obrade (oporabe) vlakana
Mlinovi gradiraju sadržaj materijala po tipu i boji. Sortiranje po boji upućuje na prednost ne-bojanog, obzirom na uštedu energije i onečišćenje okoliša. Na početku materijal je izrezan na sitne komadiće. Ovisno o uporabi te hrpe isječaka, npr. za izradu prostirača, ostala vlakna, se miješaju s drugima, manje vrijednim. Ta vlakana se grebanjem čiste i miješaju u pređu koja je onda spremna za tkanje ili pletenje.
POZORNICA RECIKLAŽE
Tvrtka Evergreen proizvodi pređu i tkaninu od recikliranih vlakana. Njihov najuspješniji proizvodi su tkanina miješana od engleske i kineske konoplje i reciklirano platno s dodatkom drugih recikliranih mješavina vlakana koje sadrže vunu, kašmir, svilu i PET (poliester napravljen iz obrade korištenih plastičnih boca i ambalaže, i vlakana od vune)
Vodič za reciklirane proizvode sadrži detalje o proizvodima izrađenim od recikliranog tekstila na www.recycledproducts.org.uk
Izvozna tržišta brzo rastu jer tržišni ciljevi usmjereni su sve više prema inozemnim tržištima. Neki trgovci ponudu proširuju dodatnim uslugama kako bi potaknuli sakupljanje, kao što su radna odjeća prethodno raskomadana odnosno pripremljena za reciklažu.
Što ti možeš učiniti
· Odnesi korištenu odjeću u tekstilnu banku. Kontaktiraj službenike reciklaže lokalnih vlasti ako ne postoji u blizini i pitaj zašto jer oni možda sakupljaju tekstil na neki drugi način. Odnesi odjeću u karitativne trgovine.
· Nosite odjeću / cipele / zavjese / torbe itd. na buvljake. Zavežite cipele u paru, 6% cipela dolazi bez para
· Kupujte rabljenu odjeću - često ćete naći neobične i zanimljive predmete. Ako kupujete u karitativnim trgovinama novac ide u karitativne svrhe.
Najveću količinu vode, energije i sredstava koristimo za pranje, čišćenje i sušenje naše odjeće. Smatra se da je to zapravo faza životnog ciklusa tekstila koja najviše zagađuje okoliš
Kupujte komade odjeće koje ćete rado i dugo nositi – veliki ljubitelji mode mogu također biti zeleno morjentirani ako predmete biraju pažljivo
Gledajte na udio sadržaja recikliranih vlakana u odjeći koju kupujete. To može biti označeno na etiketi, no za sada nema konvencionalne oznake a i neke tvrtke jednostavno ne žele uvijek oglašavati reciklirani sadržaj.
Kupujte krpe od platna umjesto papirnatih obzirom da ih možete koristiti kontinuirano.
http://www.wastewatch.org.uk - prijevod udruga svijet reciklaže-3r
6. velj 2009.
IDEJE I TRENDOVI
Recikliranje i ponovno korištenje tekstila
2008četvrtak 21. veljača
Iako se, kada se govori o recikliranju, najčešće prvo pomisli na recikliranje plastike, papira, metala i stakla, još jedan važan materijal, odnosno materijali koji se mogu iskoristiti zahvaljujući reciklaži su tekstili. Naime, u EU tekstili čine od 5-10 % otpada, a imaju visoku vrijednost kao reciklažni materijal. Bez obzira o kakvoj se vrsti tekstila radi, on nakon što ispuni svoju zadaću kod prvog potrošača, može svoj vijek nastaviti na različite ekološki prihvatljive načine. I tekstili napravljeni od prirodnih materijala, kao i oni od sintetike, mogu se reciklirati. Kako bi doprinijeli ekološkom očuvanju našeg planeta sve se više proizvođača odjeće uključuje ili organizira akcije u kojima se korištena roba skuplja kako bi joj se potom udahnuo novi život. Izvrstan primjer takvog ekološkog (ali i humanitarnog) angažiranja su lanci trgovina odjeće, japanski Uniqlo i britanski Marks & Spencer. Uniqlo je započeo sa sakupljanjem svojih korištenih komada odjeće još 2001. kada su sakupljali rabljene jakne, nakon čega su proširili program kako bi obuhvatili svu odjeću koju proizvode. Svake godine tijekom dva mjeseca u svojim trgovinama skupljaju rabljenu odjeću koju su oni proizveli. Skupljena odjeća potom se sortira ovisno o stanju tekstila. Odjeća za koju se procjeni da je još u nosivom stanju donira se zemljama u razvoju kroz humanitarne organizacije koje se bave distribucijom rabljene robe. Ona odjeća koja se više ne može nositi reciklira se i koristi za daljnje svrhe poput toplinske izolacije, krpe za brisanje, radne rukavice. Zaključno s ožujkom prošle godine skupili su gotovo 800.000 komada odjeće, od kojih je 90% donirano, a ostatak je recikliran. Britanski Marks & Spencer, skupa s organizacijom Oxfam, pokrenuo je sličnu akciju kako bi svoje potrošače potaknuo na ekološko razmišljanje i aktiviranje. Mušterije koje doniraju odjeću - među kojom se mora naći barem jedan proizvod iz linije Marks & Spencer, bivaju i nagrađene za svoj humanitarni doprinos vaučerom od 5 funti koji može potrošiti pri sljedećoj kupovini u trgovinama M&S-a. Na taj način potiču svoje potrošače da odjeću koju više ne nose ili su je iznosili iskoriste na najbolji mogući način. Osim toga, ovakve akcije svakako doprinose imidžu tvrtke, budući da tvrtka tako doprinosi sada već općem ekološkom pokretu, a i potiču potrošače da svoju daljnju kupnju obave opet u njihovoj trgovini zahvaljujući poklon bonovima kojima nagrađuju doniranje odjeće
http://blog.ritelefax.hr/
2008četvrtak 21. veljača
Iako se, kada se govori o recikliranju, najčešće prvo pomisli na recikliranje plastike, papira, metala i stakla, još jedan važan materijal, odnosno materijali koji se mogu iskoristiti zahvaljujući reciklaži su tekstili. Naime, u EU tekstili čine od 5-10 % otpada, a imaju visoku vrijednost kao reciklažni materijal. Bez obzira o kakvoj se vrsti tekstila radi, on nakon što ispuni svoju zadaću kod prvog potrošača, može svoj vijek nastaviti na različite ekološki prihvatljive načine. I tekstili napravljeni od prirodnih materijala, kao i oni od sintetike, mogu se reciklirati. Kako bi doprinijeli ekološkom očuvanju našeg planeta sve se više proizvođača odjeće uključuje ili organizira akcije u kojima se korištena roba skuplja kako bi joj se potom udahnuo novi život. Izvrstan primjer takvog ekološkog (ali i humanitarnog) angažiranja su lanci trgovina odjeće, japanski Uniqlo i britanski Marks & Spencer. Uniqlo je započeo sa sakupljanjem svojih korištenih komada odjeće još 2001. kada su sakupljali rabljene jakne, nakon čega su proširili program kako bi obuhvatili svu odjeću koju proizvode. Svake godine tijekom dva mjeseca u svojim trgovinama skupljaju rabljenu odjeću koju su oni proizveli. Skupljena odjeća potom se sortira ovisno o stanju tekstila. Odjeća za koju se procjeni da je još u nosivom stanju donira se zemljama u razvoju kroz humanitarne organizacije koje se bave distribucijom rabljene robe. Ona odjeća koja se više ne može nositi reciklira se i koristi za daljnje svrhe poput toplinske izolacije, krpe za brisanje, radne rukavice. Zaključno s ožujkom prošle godine skupili su gotovo 800.000 komada odjeće, od kojih je 90% donirano, a ostatak je recikliran. Britanski Marks & Spencer, skupa s organizacijom Oxfam, pokrenuo je sličnu akciju kako bi svoje potrošače potaknuo na ekološko razmišljanje i aktiviranje. Mušterije koje doniraju odjeću - među kojom se mora naći barem jedan proizvod iz linije Marks & Spencer, bivaju i nagrađene za svoj humanitarni doprinos vaučerom od 5 funti koji može potrošiti pri sljedećoj kupovini u trgovinama M&S-a. Na taj način potiču svoje potrošače da odjeću koju više ne nose ili su je iznosili iskoriste na najbolji mogući način. Osim toga, ovakve akcije svakako doprinose imidžu tvrtke, budući da tvrtka tako doprinosi sada već općem ekološkom pokretu, a i potiču potrošače da svoju daljnju kupnju obave opet u njihovoj trgovini zahvaljujući poklon bonovima kojima nagrađuju doniranje odjeće
http://blog.ritelefax.hr/
30. sij 2009.
BIR
Recikliranje rabljene odječe, platna i tekstilnih proizvoda osigurava važan izvor sirovine i mogučnosti zapošljavanja.
Prije više od 100 godina tekstilna industrija, štedjela je reciklirajući vunenu odjeću i vlakna umjesto skupljih osnovnih sirovina. Tehnikom “pulling”, kojom se odvojena vlakna pripremaju za ponovnu pređu, čini važnu ulogu u razvoju ovog sektora.
Rabljena odjeća sakupljena iz kućanstva sortira se po kategorijama, a predmeti koji su još za uporabu i u dobrom stanju izvoze se i preprodaju u dijelove svijeta gdje ljudi imaju slabiju kupovnu moć. Takva vrsta trgovine osigurava s jedne strane zapošljavanje u zemljama izvoznicima, ali i onima u koje se uvozi robu. Na primjer zadnje studije otkrivaju da samo u Keniji trgovina rabljenom odjećom direktno i indirektno utječe na procijenjenih 5 miliona ljudi omogućujući im zaposlenje i izvor prihoda.
Dobra vještina ručnog razvrstavanja još uvijek je esencijalna u obradi tekstila
Usprkos važnim socijalnim i trgovačkim mogućnostima koje pruža takva trgovina, cijene rabljene odjeće zadnjih godina pod negativnim su utjecajem zbog rastuće raspoloživosti proizvoda niskih cijena iz Kine npr. Ti proizvodi mogu biti novi no često su vrlo loše kvalitete što ih čini neupotrebljivim za recikliranje, što opet uzrokuje povećanje udjela sakupljene rabljene robe koja završava na odlagalištima otpada i stvara dodatni trošak reciklažnom sektoru. BIR je doskočio tome problemu pružajući praktičnu potporu kroz OUVERTS projekt koja je usmjeren, između ostalog, mogućnošću osiguranja financijskih doprinosa i potpora za uslugu koju osiguravaju tekstilni reciklatori.
Kao i sakupljanje i sortiranje rabljene odjeće, aktivnosti reciklatora tekstila uključuju preobrazbu pamučnih otpadaka u krpe za brisanje u industriji. Pletena ili tkana vuna i slični materijali izvlače se u vlaknasta stanja za ponovnu uporabu u tekstilnoj industriji. Sama tekstilna industrija također je važan izvor sirovine. Pređa, vlakna i tekstilni ostaci sakupljaju se, klasificiraju i baliraju prije isporuke, za preradu širokog spektra novih proizvoda. U odnosu na prirodna vlakna vunu, pamuk, svilu, umjetna vlakna kao rayon imaju veliku važnost. Između tih sintetskih vlakana mnogo vrsta poliamida, poliestera i akrila koriste se u izradi odjeće i u industriji – sva ta vlakna mogu biti reciklirana. Tekstilna reciklaža osigurava sirovinu za tapeciranje, za punjenje madraca, za tapeciranje pokućstva i proizvodnju upijajućih materijala i za izradu filca kao i izradu vlakana od kojih se može proizvoditi odjeća.
Na taj se način konzerviraju primarni izvori, jer reciklirani materijali uvijek imaju povoljniju cijenu, a trošak potrošačima drži se pod kontrolom.
Prije više od 100 godina tekstilna industrija, štedjela je reciklirajući vunenu odjeću i vlakna umjesto skupljih osnovnih sirovina. Tehnikom “pulling”, kojom se odvojena vlakna pripremaju za ponovnu pređu, čini važnu ulogu u razvoju ovog sektora.
Rabljena odjeća sakupljena iz kućanstva sortira se po kategorijama, a predmeti koji su još za uporabu i u dobrom stanju izvoze se i preprodaju u dijelove svijeta gdje ljudi imaju slabiju kupovnu moć. Takva vrsta trgovine osigurava s jedne strane zapošljavanje u zemljama izvoznicima, ali i onima u koje se uvozi robu. Na primjer zadnje studije otkrivaju da samo u Keniji trgovina rabljenom odjećom direktno i indirektno utječe na procijenjenih 5 miliona ljudi omogućujući im zaposlenje i izvor prihoda.
Dobra vještina ručnog razvrstavanja još uvijek je esencijalna u obradi tekstila
Usprkos važnim socijalnim i trgovačkim mogućnostima koje pruža takva trgovina, cijene rabljene odjeće zadnjih godina pod negativnim su utjecajem zbog rastuće raspoloživosti proizvoda niskih cijena iz Kine npr. Ti proizvodi mogu biti novi no često su vrlo loše kvalitete što ih čini neupotrebljivim za recikliranje, što opet uzrokuje povećanje udjela sakupljene rabljene robe koja završava na odlagalištima otpada i stvara dodatni trošak reciklažnom sektoru. BIR je doskočio tome problemu pružajući praktičnu potporu kroz OUVERTS projekt koja je usmjeren, između ostalog, mogućnošću osiguranja financijskih doprinosa i potpora za uslugu koju osiguravaju tekstilni reciklatori.
Kao i sakupljanje i sortiranje rabljene odjeće, aktivnosti reciklatora tekstila uključuju preobrazbu pamučnih otpadaka u krpe za brisanje u industriji. Pletena ili tkana vuna i slični materijali izvlače se u vlaknasta stanja za ponovnu uporabu u tekstilnoj industriji. Sama tekstilna industrija također je važan izvor sirovine. Pređa, vlakna i tekstilni ostaci sakupljaju se, klasificiraju i baliraju prije isporuke, za preradu širokog spektra novih proizvoda. U odnosu na prirodna vlakna vunu, pamuk, svilu, umjetna vlakna kao rayon imaju veliku važnost. Između tih sintetskih vlakana mnogo vrsta poliamida, poliestera i akrila koriste se u izradi odjeće i u industriji – sva ta vlakna mogu biti reciklirana. Tekstilna reciklaža osigurava sirovinu za tapeciranje, za punjenje madraca, za tapeciranje pokućstva i proizvodnju upijajućih materijala i za izradu filca kao i izradu vlakana od kojih se može proizvoditi odjeća.
Na taj se način konzerviraju primarni izvori, jer reciklirani materijali uvijek imaju povoljniju cijenu, a trošak potrošačima drži se pod kontrolom.
Izvor: BERAU OF INTERATIONAL RECYCLING
29. sij 2009.
VJESNIK 6.listopada
Odbačena i darivana odjeća donosi višemilijunsku zaradu
Iznošena i odbačena njemačka odjeća prehranjuje cijeli lanac ljudi - od sakupljača i reciklera, preko prijevoznika i lučkih radnika, do prodavača na nekoj afričkoj tržnici
Trgovanjem starom doniranom odjećom, prerađenom, recikliranom ili jednostavno prodanom kao "second-hand" robom, godišnje se zarađuje ogroman novac.Svaki put iznova, kako stiže do nekog trgovca ili preprodavača, roba mijenja vrijednost i postupno raste. Ona se zapravo transformira iz starog, korištenog komada odjeće u modni artikl. Od donirane robe samo se u Njemačkoj reciklažom preradi 600.000 tona stare odjeće od koje nastaje nekoliko stotina novih artikala za kojima tržište čezne.Svaki tjedan veletrgovcima na tržnicama zapadne Afrike, primjerice, stižu velike pošiljke rabljene odjeće, a mnogi su ti predmeti obišli cijelu Zemlju prije nego što su tamo dospjeli. Zemlja podrijetla te stare odjeće u većini slučajeva je Njemačka. Svake se godine u Njemačkoj prikupi 600.000 tona stare odjeće i predmeta koje ljudi više ne nose, te se recikliraju u nova vlakna. Stare se traperice pretvaraju u nove izolatore. Na svjetskim je tržištima oštra konkurencija i kad je riječ o trgovini rabljenom odjećom. Jedino s tom razlikom što se ta roba dobiva na karitativnoj bazi.U Hamburgu, na primjer, ljudi svake godine odbacuju milijune odjevnih predmeta, a tvrtke koje se bave reciklažom kupuju prava na daljnju trgovinu robom.Jedan od njih je i Olaf Rintsch, hamburški reciklažer tekstila, koji je kupio prava na daljnju uporabu darovane odjeće i za svaki je kilogram platio određenu cijenu. Tako se darovana odjeća pretvorila u novčanu donaciju.»Ja sam međunarodni veletrgovac rabljenim tekstilom, posteljinom i obućom. Svu tu robu prodajem onima koji mi najbolje plate i tako mogu platiti svoje radnike«, objašnjava Rintsch.Sva se roba pažljivo sortira i kategorizira za određena tržišta. Majice kratkih rukava uglavnom idu u Afriku, dok se posteljina i ručnici uvijek dobro prodaju i svugdje ih kupuju.Najbolju cijenu postižu za rabljenu odjeću koju prodaju u vlastitoj trgovini starih stvari, ali većina odjevnih predmeta ipak ide u izvoz.Trguje se i pletenom robom koja se izvozi u Italiju. Od te pletene robe proizvode nova vlakna, pa se jednog dana sve to može nanovo rabiti, ne samo kao navlake za automobilska sjedala, nego i kao nova odijela, veste i slično. Snažna tradicija proizvodnje nove odjeće iz tekstilnog otpada nalazi se i u talijanskom Pratu, gdje je mnogo obiteljskih tvornica koje vodi već više naraštaja. Rabljene vunene predmete pretvaraju u novu, čistu vunu. Pleteninu svrstavaju prema boji i čistoći materijala, a u vodenim kupkama režu je u nekoliko faza. Vlakanca naposljetku idu u centrifugu. Poslije sušenja dobiva se reciklirana vunena sirovina.Otprilike pet do deset posto reciklirane robe odlazi uglavnom u zemlje istočne Europe, u Rusiju, Ukrajinu, Bugarsku, Kazahstan. Riječ je o vrhunskoj kvaliteti i takva roba postiže izvrsne cijene. Roba B kategorije uglavnom se izvozi u zemlje zapadne i srednje Afrike, a ona treće kategorije namijenjena je za reciklirane proizvode - krpe za kućanstvo.U Africi, primjerice, kompanija Geobes iz Kameruna naručuje dva kontejnera dječje i muške odjeće, platna i obuće i sve ih to košta otprilike 50.000 eura, a s obzirom na konkurenciju, cijena stalno pada. Specifično je na afričkom tržištu što su vrlo traženi nogometni dresovi. Ništa ondje ne ide tako dobro kao majice münchenskog Bayerna. Velika je potražnja i za majicama igrača iz Frankfurta, Hamburga, Bremena.Pogledamo li na kraju taj globalni lanac, dolazimo do zaključka kako iznošena i odbačena njemačka odjeća prehranjuje cijeli jedan posrednički lanac od sakupljača i reciklera, preko prijevoznika i lučkih radnika, do prodavača na nekoj afričkoj tržnici. Nakon što prijeđe pola svijeta, na cilju je ta roba ljudima dostupna po umjerenoj cijeni. No, činjenica je kako to više nema nikakve veze s karitativnom pomoći, već je riječ o pravoj globalnoj trgovini.Nestašica radne snageIako je tržište stabilno, Njemačke tvrtke ističu kako im je najveći problem nestašica radne snage, a trebaju sve više radnika. Također, upozoravaju na konkurenciju s istoka. Sve više kontejnerskih brodova isplovljava iz velikih europskih luka u Dubai, gdje se iskrcava roba namijenjena Africi. Put je dug, ali tako smanjuju troškove, jer je u tom emiratu radna snaga znatno jeftinija.
Luka Capar
Iznošena i odbačena njemačka odjeća prehranjuje cijeli lanac ljudi - od sakupljača i reciklera, preko prijevoznika i lučkih radnika, do prodavača na nekoj afričkoj tržnici
Trgovanjem starom doniranom odjećom, prerađenom, recikliranom ili jednostavno prodanom kao "second-hand" robom, godišnje se zarađuje ogroman novac.Svaki put iznova, kako stiže do nekog trgovca ili preprodavača, roba mijenja vrijednost i postupno raste. Ona se zapravo transformira iz starog, korištenog komada odjeće u modni artikl. Od donirane robe samo se u Njemačkoj reciklažom preradi 600.000 tona stare odjeće od koje nastaje nekoliko stotina novih artikala za kojima tržište čezne.Svaki tjedan veletrgovcima na tržnicama zapadne Afrike, primjerice, stižu velike pošiljke rabljene odjeće, a mnogi su ti predmeti obišli cijelu Zemlju prije nego što su tamo dospjeli. Zemlja podrijetla te stare odjeće u većini slučajeva je Njemačka. Svake se godine u Njemačkoj prikupi 600.000 tona stare odjeće i predmeta koje ljudi više ne nose, te se recikliraju u nova vlakna. Stare se traperice pretvaraju u nove izolatore. Na svjetskim je tržištima oštra konkurencija i kad je riječ o trgovini rabljenom odjećom. Jedino s tom razlikom što se ta roba dobiva na karitativnoj bazi.U Hamburgu, na primjer, ljudi svake godine odbacuju milijune odjevnih predmeta, a tvrtke koje se bave reciklažom kupuju prava na daljnju trgovinu robom.Jedan od njih je i Olaf Rintsch, hamburški reciklažer tekstila, koji je kupio prava na daljnju uporabu darovane odjeće i za svaki je kilogram platio određenu cijenu. Tako se darovana odjeća pretvorila u novčanu donaciju.»Ja sam međunarodni veletrgovac rabljenim tekstilom, posteljinom i obućom. Svu tu robu prodajem onima koji mi najbolje plate i tako mogu platiti svoje radnike«, objašnjava Rintsch.Sva se roba pažljivo sortira i kategorizira za određena tržišta. Majice kratkih rukava uglavnom idu u Afriku, dok se posteljina i ručnici uvijek dobro prodaju i svugdje ih kupuju.Najbolju cijenu postižu za rabljenu odjeću koju prodaju u vlastitoj trgovini starih stvari, ali većina odjevnih predmeta ipak ide u izvoz.Trguje se i pletenom robom koja se izvozi u Italiju. Od te pletene robe proizvode nova vlakna, pa se jednog dana sve to može nanovo rabiti, ne samo kao navlake za automobilska sjedala, nego i kao nova odijela, veste i slično. Snažna tradicija proizvodnje nove odjeće iz tekstilnog otpada nalazi se i u talijanskom Pratu, gdje je mnogo obiteljskih tvornica koje vodi već više naraštaja. Rabljene vunene predmete pretvaraju u novu, čistu vunu. Pleteninu svrstavaju prema boji i čistoći materijala, a u vodenim kupkama režu je u nekoliko faza. Vlakanca naposljetku idu u centrifugu. Poslije sušenja dobiva se reciklirana vunena sirovina.Otprilike pet do deset posto reciklirane robe odlazi uglavnom u zemlje istočne Europe, u Rusiju, Ukrajinu, Bugarsku, Kazahstan. Riječ je o vrhunskoj kvaliteti i takva roba postiže izvrsne cijene. Roba B kategorije uglavnom se izvozi u zemlje zapadne i srednje Afrike, a ona treće kategorije namijenjena je za reciklirane proizvode - krpe za kućanstvo.U Africi, primjerice, kompanija Geobes iz Kameruna naručuje dva kontejnera dječje i muške odjeće, platna i obuće i sve ih to košta otprilike 50.000 eura, a s obzirom na konkurenciju, cijena stalno pada. Specifično je na afričkom tržištu što su vrlo traženi nogometni dresovi. Ništa ondje ne ide tako dobro kao majice münchenskog Bayerna. Velika je potražnja i za majicama igrača iz Frankfurta, Hamburga, Bremena.Pogledamo li na kraju taj globalni lanac, dolazimo do zaključka kako iznošena i odbačena njemačka odjeća prehranjuje cijeli jedan posrednički lanac od sakupljača i reciklera, preko prijevoznika i lučkih radnika, do prodavača na nekoj afričkoj tržnici. Nakon što prijeđe pola svijeta, na cilju je ta roba ljudima dostupna po umjerenoj cijeni. No, činjenica je kako to više nema nikakve veze s karitativnom pomoći, već je riječ o pravoj globalnoj trgovini.Nestašica radne snageIako je tržište stabilno, Njemačke tvrtke ističu kako im je najveći problem nestašica radne snage, a trebaju sve više radnika. Također, upozoravaju na konkurenciju s istoka. Sve više kontejnerskih brodova isplovljava iz velikih europskih luka u Dubai, gdje se iskrcava roba namijenjena Africi. Put je dug, ali tako smanjuju troškove, jer je u tom emiratu radna snaga znatno jeftinija.
Luka Capar
VJESNIK 12. svibnja 2008.
Reciklaža tekstila
Poput plastike, stakla i papira u New Yorku se u kontejnere odlaže i odjeća
Stanovnici Manhattana ekološki su osviješteni pa uz prazne plastične boce, pročitane novine i staklenu ambalažu u kontejnere ispred zgrada odlažu i staru odjeću. To međutim ne čine zbog toga, jer su nakon velikog sezonskog pospremanja ormara lijeni voziti kutije sa robom do najbliže dobrotvorne ustanove, nego zato da bi umjesto njih to učinila tvrtka Wearable Collection čija je osnovna djelatnost upravo zbrinjavanje odbačena tekstila. Takva se otpada na ulicama američkog velegrada skupi godišnje čak 193.000 tona, a bilo bi ga vjerojatno još i više da u akciju nije krenula skupina entuzijasta kojima je cilj spasiti zemlju od globalna onečišćenja. I ne samo to. Skupljajući tekstil iz prethodno postavljenih kontejnera, upozoravaju na sebičnost ljudi koji olako odbacuju odjeću i obuću za koju su vjerojatno izdvojili pravo malo bogatstvo. Ekipa tvrtke Wearable Collection stoga, sadržaj kontejnera s tekstilom distribuira po svijetu, uglavnom u nerazvijene zemlje, države Afrike, Srednje i Južne Amerike. Tako pomažu ljudima koji si ne mogu priuštiti odjeću s potpisom ili su pak toliko siromašni da uopće nemaju novca za odijevanje. »Smatramo da je bacanje odjeće jednako bacanju hrane. Dok se na jednom kraju svijeta rasipaju materijalna dobra u drugom ljudi umiru od neimaštine«, kažu u tvrtki koja prodajom tekstila također skuplja novac namijenjen financiranju humanitarnih organizacija. Jedna od njih je Udruga paraplegičara Miami čiji je aktivni član jedan od osnivača Wearable Collectiona. Ethan Ruby je naime nakon automobilističke nesreće ostao paraliziran od vrata naniže, te mu je pomoć kao i drugim bolesnicima više nego potrebna. Tvrtka za reciklažu 20 posto prikupljene robe prerađuje u tkanine, a gotovo 30 posto iskorištava za vlakna kojima se pune madraci i kauči. Zbrinjavanjem i recikliranjem, kažu, spašavaju planet od 1,250.000 tona tekstilnog otpada koji bi u suprotnom završio na odlagalištu. Plahte, deke, stolnjaci, posteljina, zavjese, kaputi, hlače, šeširi i tenisice samo su dio sadržaja koji radnici Wearable Collectiona pronalaze u kontejnerima prije nego što odluče o daljnjem procesu reciklaže. »Postavljanjem kontejnera u stubišta zgrada pokušavamo razviti empatiju kod stanara i natjerati ih da se zamisle nad svojim ponašanjem«, kažu osnivači Wearable Collectiona koji tako prikupe šest posto ukupna otpada New Yorka.
Poput plastike, stakla i papira u New Yorku se u kontejnere odlaže i odjeća
Stanovnici Manhattana ekološki su osviješteni pa uz prazne plastične boce, pročitane novine i staklenu ambalažu u kontejnere ispred zgrada odlažu i staru odjeću. To međutim ne čine zbog toga, jer su nakon velikog sezonskog pospremanja ormara lijeni voziti kutije sa robom do najbliže dobrotvorne ustanove, nego zato da bi umjesto njih to učinila tvrtka Wearable Collection čija je osnovna djelatnost upravo zbrinjavanje odbačena tekstila. Takva se otpada na ulicama američkog velegrada skupi godišnje čak 193.000 tona, a bilo bi ga vjerojatno još i više da u akciju nije krenula skupina entuzijasta kojima je cilj spasiti zemlju od globalna onečišćenja. I ne samo to. Skupljajući tekstil iz prethodno postavljenih kontejnera, upozoravaju na sebičnost ljudi koji olako odbacuju odjeću i obuću za koju su vjerojatno izdvojili pravo malo bogatstvo. Ekipa tvrtke Wearable Collection stoga, sadržaj kontejnera s tekstilom distribuira po svijetu, uglavnom u nerazvijene zemlje, države Afrike, Srednje i Južne Amerike. Tako pomažu ljudima koji si ne mogu priuštiti odjeću s potpisom ili su pak toliko siromašni da uopće nemaju novca za odijevanje. »Smatramo da je bacanje odjeće jednako bacanju hrane. Dok se na jednom kraju svijeta rasipaju materijalna dobra u drugom ljudi umiru od neimaštine«, kažu u tvrtki koja prodajom tekstila također skuplja novac namijenjen financiranju humanitarnih organizacija. Jedna od njih je Udruga paraplegičara Miami čiji je aktivni član jedan od osnivača Wearable Collectiona. Ethan Ruby je naime nakon automobilističke nesreće ostao paraliziran od vrata naniže, te mu je pomoć kao i drugim bolesnicima više nego potrebna. Tvrtka za reciklažu 20 posto prikupljene robe prerađuje u tkanine, a gotovo 30 posto iskorištava za vlakna kojima se pune madraci i kauči. Zbrinjavanjem i recikliranjem, kažu, spašavaju planet od 1,250.000 tona tekstilnog otpada koji bi u suprotnom završio na odlagalištu. Plahte, deke, stolnjaci, posteljina, zavjese, kaputi, hlače, šeširi i tenisice samo su dio sadržaja koji radnici Wearable Collectiona pronalaze u kontejnerima prije nego što odluče o daljnjem procesu reciklaže. »Postavljanjem kontejnera u stubišta zgrada pokušavamo razviti empatiju kod stanara i natjerati ih da se zamisle nad svojim ponašanjem«, kažu osnivači Wearable Collectiona koji tako prikupe šest posto ukupna otpada New Yorka.
Zagrepčani ne recikliraju odjeću U ukupno 6000 spremnika i posuda smještenih na javnim površinama Zagreba, odvojeno se prikupljaju papir, staklo, PET i metalna ambalaža, stare baterije i biootpad, ali ne i tekstil. Rukovoditelj službe primarne reciklaže Žarko Momčilović iz tvrtke Zagrebački Holding, podružnica Čistoća kaže kako je glavni razlog taj što u nas ne postoji dovoljno razvijena tekstilna industrija koja bi prihvaćala i prerađivala tekstil dopremljen iz kontejnera na odlaganje. »Kada bi na tržištu postojao interes za recikliranjem tekstila vjerojatno bi na mnogim mjestima bili postavljeni kontejneri za odlaganje odjeće i tekstilnih materijala. Budući da ih nema, građani tekstil zajedno sa drugim otpadom iz kućanstva bacaju u kontejnere za smeće ili odnose u humanitarne organizacije«, rekao je Momčilović.
Dubravka Žalac
Dubravka Žalac
Pretplati se na:
Postovi (Atom)